Godišnji barometar američke nevladine organizacije Ajreks svrstao je Srbiju među države sa slabim informacionim sistemom. Gori od nas je samo Azerbejdžan (11), na istom smo nivou kao Rusija i Belorusija, dok su Bosna i Hercegovina i Gruzija dobile nešto više poena od Srbije, ali su u istoj grupi država u kojima su kvalitetne informacije veoma ograničene i u kojima većina ljudi nije u stanju da prepozna dezinformacije.
U javnosti generalno dominiraju dezinformacije, zlonamerne informacije i jezik mržnje. Mediji oblikuju sadržaj obično u skladu sa političkim stavovima koje promovišu, a manje vode računa o javnom interesu. U Srbiji dominiraju štampani i elektronski mediji koji ne oklevaju da objave očiglednu neistinu. Predstavnici vlasti ekstenzivno šire lažne vesti da bi sebe predstavili u boljem svetlu. Lažne vesti su im najvažniji alat za pridobijanje glasača.
Ovako izgleda deo opisa informacionog sistema u Srbiji koji je objavio Ajreks (IREX), američka nevladina organizacija koja se bavi problemima u medijima nerazvijenih demokratija. Srbija je u Barometru koji je nazvan „Vajb“ ocenjena kao zemlja sa „slabim informacionim sistemom“, što označava zemlju u kojoj su kvalitetne informacije dostupne samo za mali broj tema ili su geografski ograničene. Takođe, to je zemlja u kojoj cirkuliše značajna količina dezinformacija i jezik mržnje. U takvoj zemlji većina ljudi ne prepoznaje i ne odbacuje dezinformacije.
Barometar je prvi takve vrste i na izvestan način nastavak je godišnjeg istraživanja „Održivosti medija“ koji je Ajreks objavljivao od 2001. do 2019, uz podršku USAID-a. Ovo istraživanje je takođe rađeno uz podršku USAID-a. Promena istraživanja bila je, kažu autori, uslovljena velikim promenama u sferi informisanja, u načinu na koji se informacije oblikuju, šire i upotrebljavaju, a posebno zbog razvoja digitalnih medija i društvenih mreža.
Novi sistem ocenjivanja nazvan je „Vajb“ sa očiglednim ciljem da uhvati veoma kompleksnu medijsku sferu u kojoj su, kako kažu sami istraživači Ajreksa, ljudi istovremeno i proizvođači i prenosioci i konzumenti, ali i učesnici informacija koje oblikuju njihovu okolinu i život.
Ispitivano je stanje u 13 zemalja Jugoistočne Evrope i Evroazije, a Srbija je svrstana u istu grupu sa Rusijom, Gruzijom, Bosnom i Hercegovinom, Belorusijom i Azerbejdžanom. Gori od Srbije je jedino Azerbejdžan, a Srbija ima isti broj poena (15) kao i Belorusija.
U grupu zemalja sa „stabilnim informacionim sistemom“ svrstani su Kosovo, Jermenija, Moldavija, Albanija, Ukrajina, Severna Makedonija i Crna Gora. Zanimljivo je da Kosovo ima najviše poena (24).
Neke naizgled visoke ocene koje su dobili Azerbejdžan, Rusija i Belorusija, Ajreks je objasnio time da u tim državama građani, posebno intelektualci, imaju pristup medijima koji se nalaze van granica države i van domašaja autoritarnih vlasti.
Za države koje su svrstane u grupu „Stabilnih informacionih sistem“ kaže se da su kvalitetne informacije dostupne i da postoji nezavisna uređivačka politika u medijima, zasnovana na činjenicama, a informacije se ne objavljuju da bi naškodile nekome. Većina ljudi ima pravo, sredstva i kapacitet da pristupi širokom krugu informacija. Većina prepoznaje i odbacuje dezinformacije.
Ocene su u istraživanju davane na osnovu četiri glavna kriterijuma: kvalitet informacija, raznovrsnost kanala kroz koje se primaju informacije, konzumiranje informacija i transformativno delovanje.
Kad je u pitanju kvalitet informacija, Srbija je druga po redu najlošije ocenjena zemlja, iza Azerbejdžana, sa 13 poena. Slede BiH i Rusija sa 17 poena, Gruzija i Belorusija sa 18, Severna Makedonija i Crna Gora sa 19, a Moldavija i Ukrajina imaju po 20 poena. U naprednijoj grupi kad je u pitanju ova kategorija nalaze se Jermenija (21), Albanija i Kosovo (po 22).
Izvor: Cenzolovka