Institucionalna tišina na pretnje, napade i špijuniranje novinara

Na sastanku članova Stalne radne grupe za bezbednost novinara sa novinarima i tužiocima iz Beograda, održanom u Beogradu 13. juna, Veran Matić, član Stalne radne grupe za bezbednost novinara i predsednik UO ANEM-a rekao je da od 62 predmeta koja su javna tužilaštva formirala tokom 2024. godine, u 34 slučaja nije bilo odgovora policije na njihove zahteve za prikupljanje informacija. Naveo je da je takođe da je fizičkih napada na novinare sve više, posebno na kamermane na javnim skupovima, gde prisutna policija ne reaguje.

 

„Ako postoji reakcija policije, onda je to praksa da se uklanja i legitimiše novinar, a da se napadač ne privodi niti legitimiše”, naveo je Matić.

Tenzična atmosfera i podeljenost u društvu, kao i dugogodišnje targetiranje nezavisnih novinara kao opozicionih, stranih plaćenika, Kurtijevih plaćenika itd. dovelo je do toga da se svako izveštavanje sa protesta, češće mitinga Srpske napredne stranke, za novinara može pretvoriti u kriznu situaciju u kojoj će mu bezbednost biti narušena.

Komitet za zaštitu novinara analizirao je 15 fizičkih napada u kojima je pogođeno najmanje 23 novinara, uglavnom tokom protesta. Kako navodi N1, napadi su varirali od pokušaja otimanja telefona do ozbiljnijih povreda. Ovo je pregled najozbiljnijih napada od 1. novembra 2024. godine, prema analizi Komiteta za zaštitu novinara (CPJ) na osnovu slučajeva koje su dokumentovale lokalne organizacije za slobodu medija.

  1. maj 2025: Neidentifikovani muškarac pokušao je da iz ruke izbije telefon Tamari Radovanović iz Južnih vesti dok je snimala miting SNS-a u Nišu. Policija je uklonila nju, a ne napadača.
  2. maj 2025: U selu Маkovište, snimatelj N1 televizije Marjan Vučetić napadnut je s leđa i zadobio lakše povrede.
  3. april 2025: Petočlana ekipa KTV napadnuta je tokom mitinga SNS-a u Beogradu. Tehničaru Miloradu Maleševu izbijena su tri zuba. Policija je reagovala tek nakon fizičkog napada na snimatelja.
  4. mart 2025: Novinara BIRN-a Sašu Dragojla udario je bivši bokser i aktivista SNS-a. Policija nije uhapsila napadača.
  5. novembar 2024: Na mitingu u Beogradu, napadnuta je novinarka Jelena Mirković iz N1, a kamera Aleksandra Cvrkotića je oštećena dok je snimao.
  6. novembar 2024: Novinarka Ana Mirković iz Nova TV udaren je telefon iz ruke.
  7. novembar 2024: U Kovinu odbornik SNS-a fizički je napao Miloša Ljiljanića iz Kovinske Info.
  8. novembar 2024: U Novom Sadu maskirani napadači povredili su snimatelje iz N1 i Euronews. Policija nije intervenisala.

Policijsko nasilje, opstrukcija, zadržavanja

  1. maj 2025: Novinara SBS radija Nikolu Doderovića i studenta novinarstva policija je privela na sat vremena u Nišu.
  2. maj 2025: Policija je privela foto-reportera Gavrila Andrića tokom blokade u Novom Sadu, iako je imao obeležje „press“.
  3. april 2025: Policija je poprskala biber sprejom i tukla Žarka Bogosavljevića iz Razglas Newsa.
  4. aprila 2025: Kolumnista Peščanika Dejan Ilić bio je pritvoren zbog „širenja panike“ zbog izjava na TV emisiji.
  5. mart 2025: Ekipe novinara iz Hrvatske i Slovenije koje su krenule da pokrivaju veliki studentski protest 15. marta, vraćeni su sa granice.
  6. februar 2025: Policija je pretresala 28 sati kancelarije CRTA-e i Istinomera tokom istrage za navodnu korupciju.
  7. januar 2025: Pet novinara (N1, Nova, Radio 021, Danas) je nasilno uklonjeno iz Gradske kuće u Novom Sadu, onemogućavajući im da izveštavaju sa opozicionog protesta.

Nadzor novinara pomoću špijunskih softvera

  1. mart 2025: BIRN je izvestio da su dve novinarke bile mete napada špijunskim softverom Pegasus, ali napad nije uspeo, jer novinarke nisu otvorile link sa malverom.

Novinar na čijem telefonu špijunski softver jeste instaliran je Slaviša Milanov, novinar portala FAR iz Dimitrovgrada. Špijunski softver instaliran mu je dok je policija bila u posedu njegovog telefona.

U zemlji gde su slučajevi ubistva tri novinara ostala nerazrešena dodatno zabrinjavajuću dimenziju imaju pretnje smrću koje su navijači uputili Brankici Stanković: „Otrovna si kao zmija, proći ćeš k’o Ćuruvija”.

Sudeći po reakcijama, odnosno izostanku reakcija nadležnih organa, čini se da je pravda za novinare – nedostižna .

Nadležni pak kažu da je to problem nedodostatka kapaciteta u tužilaštvima i prenatrpanosti predmetima, kojih je iz godine u godinu sve više.

„Trenutno imamo skoro 3.500 predmeta, a još nije kraj prve polovine godine. Očekujemo uvećanje broja slučajeva u odnosu na prethodnu godinu, a trenutno se svim tim predmetima bavi samo šest javnih tužilaca i 8 javno-tužilačkih saradnika i to su nedovoljni kapaciteti”, rekao je na pomenutom sastanku u Beogradu Boris Majlat, glavni tužilac za visoko-tehnološki kriminal.

Po urgencijama tužilaštava policija vrlo često ne postupa. Na sastanku je kao poseban problem istaknuto i nepostupanje na samom licu mesta. Kada se i postupa, sklanjaju se novinari, a ne nasilnici.

Sve to posledica je dugogodišnjeg urušavanja institucija, medijskih sloboda, ali i uopšteno ljudskih prava u Srbiji. Oni koji tragaju za istinom najviše su ugroženi, a, s obzirom na to da pravnog ishoda uglavnom nema – gube poverenje ne samo u institucije već i u udruženja koja ih zastupaju i savetuju da svaki slučaj prijave.

Foto: Pixabay ilustracija 

Ostavi komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *