Slavko Ćuruvija fondacija i CEPRIS: Sudovi blagi prema onima koji čine krivična dela na štetu novinara

Između 2017. i 2020. domaći sudovi izrekli su tek 20 pravnosnažnih presuda u postupcima gde su novinari bili oštećena strana. Analiza „Zaštita slobode govora u pravosudnom sistemu Srbije“, koju su uradili Slavko Ćuruvija fondacija i CEPRIS, pokazuje da je u zatvor, i to samo na šest meseci, poslato samo jedno osuđeno lice, dok je „najstroža“ kazna koju su odrezali sudovi za nedelo protiv novinara iznosila – godinu dana kućnog zatvora, ali bez elektronskog nadzora.

Oni koji počine krivično delo na štetu novinara, od suda veoma retko bivaju ozbiljnije kažnjavani. U poslednje četiri godine, od 2017. do 2020, domaći sudovi izrekli su tek 20 pravnosnažnih presuda u postupcima gde su novinari bili oštećena strana, ali je „najstroža“ izrečena kazna iznosila tek godinu dana kućnog zatvora, i to bez elektronskog nadzora, dok je najstroža kazna koja se imala izdržati u zatvoru iznosila upola kraće – šest meseci.

Ovo su, između ostalog, ključni nalazi analize „Zaštita slobode govora u pravosudnom sistemu Srbije“ koju su zajednički pripremili Slavko Ćuruvija fondacija i Centar za pravosudna istraživanja (CEPRIS), uz finansijsku podršku Evropske unije i Ambasade Kraljevine Holandije, a u okviru MATRA programa.

Jovanović: Do presude stigao tek svaki 10. slučaj

„Na osnovu podataka iz pravnosnažnih presuda, može se govoriti o blagoj kaznenoj politici sudova“, ocenila je na današnjoj prezentaciji analize, održanoj putem Zoom aplikacije, advokatica Kruna Savović, jedna od autorki analize.

Od preostalih pravnosnažnih presuda, navela je Savović, u osam slučajeva izrečena je uslovna osuda, njih devet – najviše zbog ugrožavanja sigurnosti novinara – okončano je sporazumom o priznanju krivičnog dela, a četiri postupka okončana su ili oslobađajućom presudom ili odlukama kojima se optužni akt odbija ili odbacuje.

„Do pravnosnažne presude, međutim, dolazi tek svaki deseti slučaj koji su prijavili novinari, najčešće zbog ugrožavanja svoje sigurnosti. Tužilaštva zapravo uglavnom i postupaju po prijavama, odnosno veoma retko stupaju u akciju po službenoj dužnosti i na osnovu saznanja iz medija da je nekom novinaru učinjeno zlo“, predočila je još jedna autorka analize Nataša Jovanović iz Slavko Ćuruvija fondacije.

Više informacija možete pročitati OVDE.

Izvor: Cenzolovka

Ostavi komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *